Zastupnički dom koristi percepciju stanovništva u odnosu na javnost i ima 435 mjesta. Svaki član Zastupničkog doma predstavlja određenu izbornu jedinicu u svojoj državi i služi dvogodišnji mandat, što znači da svi moraju biti ponovno izabrani na ovim međuizborima.

Senat, s druge strane, predstavlja ravnotežu okruga i ima 100 mjesta. Svih 50 američkih saveznih država, bez obzira na veličinu, mogu izabrati dva senatora koji će predstavljati njihovu državu.

Međuizbori nemaju nikakve veze s predsjedništvom, ali rezultati su povezani s Bidenovim vladinim i ekonomskim programom za sljedeće dvije godine.

 

Kakvo je trenutno stanje izbora?

SAD ima politički sustav podjele vlasti u kojem glavne predsjednikove politike zahtijevaju odobrenje Kongresa. Stoga, ako stranka na vlasti izgubi kontrolu nad oba doma Kongresa, predsjednikove će politike biti ozbiljno narušene.

Na primjer, demokrati trenutno imaju više mjesta od republikanaca u oba doma Kongresa, ali razlika između dvije stranke je samo 12 mjesta - oba doma Kongresa trenutno kontroliraju demokrati, iako je razlika vrlo mala.

Prema najnovijim podacima FiveThirtyEighta, ocjena odobravanja Republikanske stranke sada je viša od one Demokratske stranke; štoviše, trenutna ocjena odobravanja predsjednika Bidena niža je od gotovo svih američkih predsjednika u istom razdoblju.

46% ljudi kaže da će vjerojatnije podržati republikance na izborima, 45,2% će vjerojatnije podržati demokrate (FiveThirtyEight)

 

Dakle, ako trenutna vladajuća stranka izgubi kontrolu nad Senatom ili Zastupničkim domom na ovim međuizborima, provedba politike predsjednika Bidena suočit će se s preprekama; ako oba doma izgube, predsjednik koji želi predložiti zakon mogao bi biti ograničen ili se čak suočiti sa situacijom gubitka vlasti.

Ako se politike ne mogu uspješno provesti, to će Bidena i Demokratsku stranku dovesti u nepovoljan položaj na predsjedničkim izborima 2024. godine, tako da se međuizbori obično smatraju "smjerom vjetra" za sljedeće predsjedničke izbore.

 

Koje su implikacije?

Prema novoj anketi ABC-a, inflacija i gospodarstvo glavne su brige birača uoči međuizbora. Gotovo polovica Amerikanaca navela je ova dva pitanja kao najvažnija pri odlučivanju o tome kako glasati.

Mnogi vjeruju da će ishod ovih međuizbora utjecati na smjer politike FED-a, posebno zato što je kontrola inflacije jedno od najvažnijih postignuća vlade u ovoj fazi.

Podaci iz lipnja pokazuju da bi jastrebovska politika FED-a mogla povećati Bidenovu ocjenu odobravanja, dok bi golubovska politika mogla sniziti predsjednikovu ocjenu odobravanja.

Dakle, u kombinaciji s činjenicom da je inflacija još uvijek u prvom planu birača, naglasak na borbi protiv inflacije prije međuizbora možda i nije „pogrešan“.

I suočena s inflacijom, dok je Bidenova administracija naglašavala da je borba protiv inflacije glavni prioritet, s druge strane poduzela je razne mjere koje su doprinijele inflaciji.

Ako ovi zakoni budu usvojeni, vjerojatno će potaknuti inflaciju, što će dovesti do daljnjeg pooštravanja monetarne politike od strane Federalnih rezervi.

 

To znači da će kamatne stope nastaviti rasti i da će kraj povećanja kamatnih stopa od strane FED-a biti viši.